NOĆ MUZEJA

24.01.20.

31. 01. 2020. // 18:00 – 01:00

MJESTO ODRŽAVANJA:
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE/MUSEO D'ARTE CONTEMPORANEA DELL'ISTRIA
SV. IVANA – S. GIOVANNI 1, 52100 PULA – POLA

VRIJEME ODRŽAVANJA: 31. 01. 2020. / 18:00 – 01:00


MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE/MUSEO D'ARTE CONTEMPORANEA DELL'ISTRIA svojim programom za NOĆ MUZEJA predstavlja i akcentira sadržaje namijenjene raznim dobnim i interesnim skupinama te poziva posjetitelje da prošeću stalnim postavom, upoznaju novitete iz muzejske trgovine, sudjeluju  u nagradnoj igri... S ciljem približavanja suvremene umjetnosti najmlađima, ali i posjetiteljima svih dobnih skupina, nastavljamo s konceptom inovativnih igraonica dok centralni dio programa predstavlja samostalna izložba pulske arhitektice BREDE BIZJAK pod nazivom IDEOGRAM: TIJELO - KUĆA koja je u cijelosti isproducirana od strane muzeja i koja na poseban način ostvaruje komunikaciju s muzejskim prostorom, ali i samim posjetiteljima koji postaju aktivni akteri programa. U kasnijim večernjim satima slijedi glazbeni program uz duo IRENA & MAURO GIORGI ACOUSTIC te druženje uz ponudu kuhanog vina, čaja i tradicionalnih istarskih slastica.

PROGRAM:

18:00 - 01:00  ARTSTA(I)RS - prilog stalnom postavu / izložba
18:00 - 01:00  ARTSTEPS - igraonice
18:00 - 01:00  MUSEUM SHOP: ART2GO - predstavljanje noviteta iz muzejske trgovine
18:00 - 01:00  NAGRADNA IGRA
19:30 – 01:00  BREDA BIZJAK
                         IDEOGRAM: TIJELO – KUĆA             
                         samostalna izložba*

22.00 - 01:00  IRENA & MAURO GIORGI ACOUSTIC – koncert uživo*
18:00 - 01:00  DRUŽENJE uz kuhano vino, čaj i tradicionalne istarske slastice


SAZNAJTE VIŠE...

BREDA BIZJAK
IDEOGRAM: TIJELO – KUĆA


„Izložbom pulske arhitektice Brede Bizjak Muzej suvremene umjetnosti Istre nastavlja s novom kreativnom platformom kojom se uz suvremenu umjetnost, sve njene varijacije i pojavnosti, pažnja fokusira i na ostala zanimljiva kreativna područja među kojima modni i grafički dizajn, vizualne komunikacije te vrlo vitalno i intrigantno područje arhitekture. Odstupajući od uobičajenih  tipiziranih arhitektonskih izložbenih formata, ovakvim konceptom, pristupom i intenzivnom suradnjom s arhitektima koja uključuje i segment produkcije, ostvaruju se nove umjetničke i estetske vrijednosti, brišu stroge granice između medija i umjetničkih područja te otvaraju nove mogućnosti za nastanak fluidnih i upečatljivih umjetničko – arhitektonskih prezentacija koje istovremeno otvaraju nove komunikacijske kanale podjednako namijenjene publici i struci.   

Ideogram je slikovna ideja "upisana" u dvodimenzionalni ili trodimenzionalni prostor - zaokruženo ontološko mišljenje, nastalo iz permanentnog odnosa psihe, duha i tijela pojedinca s elementima stvarnosti. Promjenjiv i nepromjenjiv, ispunjen mnoštvom kontradiktornosti, ideogram u određenim uvjetima čini ideju konkretne situacije, postaje sinteza iskustvenih misli kristaliziranih kretnjom.
Ideogram označava i sadrži kvalitete poput kretanja, animacije, poetike nedovršenosti, greške, slučajnosti i, što je najbitnije - mentalnu anticipaciju novog, budućeg i nepoznatog. Ujedno, ideogram služi kao konceptualno oruđe pri prelasku ideje kroz različite faze projektivnog procesa. Može ga se razumjeti i kao zametak arhitekture, polje potencijala koje se zadržava u sferi jezika i apstrakcije. Polazeći od premise da je arhitektura čisti jezik i beskonačna manipulacija gramatikom i sintaksom arhitektonskog znaka, znaci, dijagrami prostora, postaju generativne matrice suvremenog arhitektonskog djela.

Središnji pojam koji se razrađuje kao tema ideograma jest odnos tijela i prostora, odnosno dinamička komponenta prostora vezana uz kretanje te neposredni utjecaj kojeg kretanje ljudskog tijela može imati na stvaranje prostora. Ideogram pritom predstavlja zamrznutu sekvencu u procesu istraživanja potencijala, kretanja i mirovanja u prostoru. Tijela ne samo da se kreću u prostoru, već i generiraju prostore proizvedene putem gibanja i kroz gibanje. To je fluidan prostor kretanja i usmjeravanja, slobode odabira vlastitog puta. Tijelo i kretanje generiraju formu praznog prostora. Stvara se imaginarno tijelo - kuća. Forma kao trodimenzionalna rezultanta kretanja.

Svakodnevnim ritualnim radnjama - kretnjama, ocrtavaju se nevidljivi tragovi - vektori u prostoru koji, kad ih se učini vidljivima, označavaju specifičan prostorni otisak, jedinstveni trag boravka na određenom mjestu. Intimni prostorni otisak, jedinstveni otisak subjektivnog mjesta.
Unutar ideograma, vektori definiraju prostor koji je ograničen površinom - propusnom membranom. Rastezljivom opnom koja se oblikuje slijedom mojih koraka - pokreta ili navika boravka i korištenja prostora.

Kretanja - u plesu, u sportu, u radu - su ulaženja događaja u arhitektonske prostore. Konačno, ti događaji postaju scenariji ili programi, nezavisni, ali i neodvojivi od prostora koji ih obuhvaćaju. Arhitektura nije samo trodimenzionalna projekcija mentalne predodžbe, već i nešto što je čujno i po čemu se ravna. Nastali prostor neposredno je vezan uz svog kreatora koji ujedno i nastanjuje, koristi.

Princip kompozicije ideograma je meandar. Nagovještava žarišne elemente, organizira ih po prioritetnom slijedu kretanja u obliku strukture kontinuirano povezanih unutarnjih i vanjskih prostora. Slobodno protočni volumen s graničnim površinama tkanina postiže estetsku homogenost, dok iregularno meandriranje omogućuje svakom segmentu individualizaciju do određenog stupnja, tako olakšavajući identifikaciju.

Korištenje tijela i kretnje postaje uzrok, referencija, pa i oruđe u biomimetičkom načinu stvaranja prostora - kuće - skloništa. Dok savija gnijezdo, ptica svoje tijelo koristi kao ishodišnu točku stvaranja forme, zatim kao mjerilo pri određivanju dimenzije i, najvažnije, kao samo oruđe pri stvaranju svog intimnog prostora. Kružnim kretanjem ona dimenzionira optimalnu veličinu gnijezda za sebe i svoje mladunce.“ / Breda Bizjak


O IZLOŽBI...

„Izložba je podijeljena na tri konceptualna dijela te prati proces stvaranja kroz različite faze materijalizacije misli, krećući se od apstraktnog prema realnom. Od ideograma koji prethodi arhitekturi, preko modela koji predstavlja korak između, do realiziranih objekata u konkretnom prostoru i vremenu. Misao o arhitekturi, nadograđena namjenom, kreće se u smjeru aktualizacije prostora, ka samoj arhitekturi.

Izložba postavom uvodi inverziju - ideogram kao apstraktna ideja o prostoru koja se inače zadržava na papirnom mediju, materijaliziran je trodimenzionalno i u prirodnoj veličini, dok su izgrađeni objekti iz realnog prostora i vremena na izložbi preneseni na fotografski medij.

Uz site-specific instalaciju izloženo je 9 odabranih projekata s maketama nastalih u razdoblju od 2002. do 2020. godine u Sloveniji i Hrvatskoj. Projekt Proces Pula Podgrađe (2002.-2020.) prvi je i ujedno posljednji zbog razdoblja od 18 godina od početne ideje nastale kao diplomski rad 2002. g. do početka izgradnje koja je planirana za ovu godinu, a obrađuje temu pulskih podzemnih tunela ispod brežuljka Kaštel u Puli i njihove revitalizacije i vertikalnog povezivanja dizalom s mletačkom tvrđavom u kojoj je smješten Povijesni i pomorski muzej Istre.

Drugi projekt, Vodeni Paviljon (2007. i 2014.) na rijeci Ljubljanici u Ljubljani, prva je realizacija autorice, nastao kao privremeni objekt i ujedno prva intervencija na obali rijeke od Plečnikovih realizacija 1930.-tih godina.

Riječna postaja kraj Žitnog mosta (2010.) u Ljubljani osmišljena je u suradnji sa Strojarskim fakultetom u Ljubljani kao ponton sa stepenicama uz betonsko prefabricirano stepenište na Poljanskom nasipu. Za oba projekta, paviljon i postaju, autorica je primila Evropsku nagradu za urbani javni prostor 2012. g. (European Prize for Urban Public Space) koja se dodjeljuje u Barceloni te je nominirana za europsku nagradu Mies van der Rohe 2015. g.

Vrtić Mavrica (2014.) u Brežicama i Vrtić Ringaraja (2018.) u Dobrepolju nastali su u suradnji s kolegama (Lidija Dragišić, Katja Florjanc, Emir Jelkić i Ajda Vogelnik Saje) i izgrađeni su na temelju pobjeda na javnim arhitektonskim natječajima. Vrtić u Brežicama nominiran je za međunarodnu nagradu Piranesi 2014. g., a bio je i finalist međunarodne nagrade Baumit Life Challenge 2016. g.

Na izložbi je izložen i projekt za Mesarski most (2008.), izrađen za javni arhitektonski natječaj u suradnji s kolegicama Marjetom Fendre i Katjom Žepić za kojeg su dobili IV. nagradu.

Vodena skulptura (2015.) osmišljena je kao projekt za javni arhitektonski natječaj za Slovensku ulicu u Ljubljani u suradnji s akademskim slikarom Sašom Pančićem.

Ležaljke Heksagon (2016.) postavljene su u Peroju u Istri te u Kranjskoj Gori i predstavljaju ekološki pristup uređenju plaža modularnim sistemom drvenih platformi za sunčanje. Projekt ležaljki Heksagon odabran je za finalista nagrade Elle design awards Hrvatska 2016. godine.

Interijer kušaonice i trgovine vinarije Medea (2017.) realiziran je u proizvodnom objektu vinarije u Vodnjanu kao djelomična adaptacija objekta. Izgrađen krajem 1950-tih god. prošlog stoljeća, vinski  podrum u Vodnjanu rijetko je sačuvan primjer sličnih podruma vinskih zadruga na ovim područjima. Osim kušanja vina i ulja, posjetitelj u istom prostoru ima i neposredan uvid u proizvodnju i dozrijevanje vina.“ / Breda Bizjak


BIOGRAFIJA

Breda Bizjak rođena je u Rijeci 1976. godine. Diplomirala je 2002. g. na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Nakon trogodišnje suradnje (2001.-2003. g.) sa studijem Sadar Vuga arhitekti, 2007. g. osniva arhitektonski studio BB arhitekti koji je osmišljen kao međunarodna platforma nezavisnih stručnjaka s područja arhitekture, urbanizma i industrijskog dizajna.

Živi na relaciji Pula – Ljubljana. Članica je više različitih strukovnih udruženja - Zbornice za arhitekturu i prostor Republike Slovenije, Društva arhitekata Ljubljana, privremeni član Hrvatske komore arhitekata te članica predsjedništva Društva arhitekata Istre (Dai-Sai) u kojem 2015. g. pokreće projekt "Otvoreni grad". Aktivno sudjeluje na međunarodnim projektima, posebice na hrvatskom, slovenskom i širem regionalnom arhitektonskom području.

Njezini su radovi izlagani na mnogim međunarodnim arhitektonskim izložbama, uključujući Trijenale u Milanu i Svjetsku turneju izložbe "Evropska nagrada za urbani javni prostor 2012." koja je gostovala u petnaestak država poput Španjolske, Francuske, Grčke, Rusije, Kolumbije, itd.

Primila je više međunarodnih stručnih priznanja i nagrada za svoje realizacije, a nagrađivana je i na više urbanističkih i arhitektonskih natječaja. Dobitnica je Evropske nagrade za urbani javni prostor 2012. g. (European Prize for Urban Public Space 2012), nominirana je za europsku nagradu Mies van der Rohe 2015. g. i međunarodnu nagradu Piranesi 2014. g. Finalistica je međunarodne nagrade Baumit Life Challenge 2016. te nagrade Elle design awards Hrvatska 2016.

Fokus njenog rada od 2007. do 2014. godine bio je pretežno usmjeren u problematiku javnog prostora. U tom se razdoblju realiziraju projekti vezani za javni prostor obala rijeke Ljubljanice u Ljubljani od kojih treba izdvojiti "Vodeni paviljon" (2007.) na obali Petkovšek te "Riječna postaja kraj Žitnog mosta" (2010.) na Poljanskom nasipu u Ljubljani. U godinama koje slijede, u grupi autora pod nazivom Skupina arhitektov, niže se nekoliko pobjeda na javnim arhitektonskim natječajima od kojih se dvije zaključuju realizacijama. To su "Vrtić Mavrica" u Brežicama (2014.) te "Vrtić Ringaraja" (2018.) u Videmu kod Dobrepolja u Sloveniji. Uz projekte javne namjene, realiziraju se projekti interijera te industrijskog dizajna poput adaptacije "Stana MO" privatnog investitora iz Ljubljane, "Vinarije Medea" u Vodnjanu te Modularnog sistema drvenih ležaljki "Heksagon 6G" s realizacijama u Peroju (Hrvatska) i Kranjskoj Gori (Slovenija).


IZLOŽBA TRAJE DO 15. OŽUJKA 2020.
RADNO VRIJEME MUZEJA: 10.00 – 19.00 SATI, SVAKIM DANOM OSIM PONEDJELJKA I BLAGDANA


O GLAZBENOM PROGRAMU...

IRENA & MAURO GIORGI ACOUSTIC

Pulski glazbenici IRENA i MAURO GIORGI djeluju na glazbenoj sceni dugi niz godina kroz različite glazbene formacije i projekte. No, zadnjih godina posvećuju se zajedničkom glazbenom stvaranju i djelovanju kroz akustične koncerte koncipirane Ireninim vokalom, sviranjem flaute, harmonike i percussia te Maurovim gitarama, live loopingom i beat boxom. Njihov glazbeni repertoar čine autorske pjesme ali ponajviše akustične obrade svjetski poznatih rock, blues, pop, swing te etno ambijentalnih pjesama.
 
IRENA GIORGI profesorica je glazbene kulture pri Osnovnoj školi Šijana u Puli koja svoje pedagoško djelovanje izražava kroz nastavu glazbene kulture te vođenje zbora, vokalne i folkorne skupine.  MAURO GIORGI, po struci dipl. ekonomista, tehničar je Hrvatskog radia Radio Pule. Uz sviranje gitare ističe se kao glazbenik aranžer te se bavi studijskim radom od audio do video i foto produkcije. 

Irena i Mauro Giorgi bilježe suradnju sa raznim glazbenicima kao što su: Franko Krajcar & Indivia, Rade Šerbedžija, Livio Morosin, Jadranka Stojaković, Meri Trošelj, 052, Antitodor, KUD Idijoti, Franci Blašković, Dogma, Nola te veliki broj istarskih izvođača zabavne glazbe. Nastupali su po Hrvatskoj, ali i šire: Italija, Njemačka, Španjolska, Portugal, Srbija, BiH, Makedonija...

KONCEPCIJA PROGRAMA:
Ketrin Milićević Mijošek – ravnateljica Muzeja/ kustosica

KUSTOSICA  IZLOŽBI:
Ketrin Milićević Mijošek
 
EDUKATIVNI PROGRAM:
Iva Gašparić – muzejska pedagoginja

Program je realiziran uz potporu Upravnog odjela za kulturu Istarske Županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Pula – Pola i Turističke zajednice Grada Pule.

ULAZ SLOBODAN !

DOBRODOŠLI !