Renata Poljak: Partenza - 08.07. – 21.08.2016.

06.07.16.

Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria ovom izložbom predstavlja radove naše poznate, međunarodno priznate umjetnice Renate Poljak, koja je svojim umjetničkim djelovanjem možda prisutnija u inozemstvu nego na našoj sceni. Renata Poljak poznata je pulskoj likovnoj publici jer je nekoliko puta izlagala; Cinemaniac (MMC Luka);  Tu smo (MSUI/ MACI) i Kriza (HDLUI i MSUI/ MACI), a projekcije njezinih filmova višekratno su prikazivane u Kinu Valli. Na ovoj izložbi biti će postavljena najnovija autoričina  video instalacija Partenza (Odlazak) i istoimena autoričina serija od 10 c/b foto kolaža formata 70 x 100 cm. Kako bi posjetitelji dobili što cjelovitiji uvid u umjetničko stvaralaštvo Renate Poljak, na izložbi će biti prikazane i dvije ranije video instalacije: Ruta i spomenik iz 2008. godine, te Staging Actors / Staging Beliefs (Hommage to Slavko Štimac) iz 2011. godine.

Partenza progovara o globalnoj nesigurnosti današnjeg društva te o fragilnosti ljudske egzistencije, a metaforički obrađuje priču o odlasku, ljubavi, iščekivanju te razdvojenosti uvjetovanih migracijama. Početkom 20. stoljeća zbog neimaštine i gladi odlasci muškaraca s hrvatskih otoka (najčešće u zemlje Južne Amerike), bili su uobičajeni i traumatični, a jedna od tih tragičnih priča utkana je i u povijest autoričine obitelji. Film je inspiriran životnom pričom Renatine prabake koja je živjela na otoku Braču i čiji je muž, kako bi osigurao egzistenciju svoje obitelji, u potrazi za poslom otišao u Čile. Kao i ostale otočanke čekala je njegov povratak, ali on se kao i mnogi drugi muškarci, nikada nije vratio.

Rad Partenza (talijanska riječ za odlazak koja se upotrebljava u brojnim  hrvatskim otočnim dijalektima) inspiriran je današnjim neprekidnim tragedijama migranata na moru što autorica koristi kao poveznicu i podsjetnik da smo ne tako davno i sami bili migranti  te povezuje dvije iseljeničke priče; hrvatsku s početka prošlog stoljeća, te sadašnju afričko-azijsku tragediju. Ova instalacija, služeći se emigrantskim pričama koje se tijekom povijesti ponavljaju, decentno, ali izuzetno snažno i sugestivno ukazuje koliko je ljudsko postojanje krhko i podložno političko-ekonomskim i društvenim promjenama.

Ruta i spomenik, instalacija iz 2008. godine sastoji se od dvije video projekcije te teksta iz romana Ruta Tannenbaum Miljenka Jergovića. Video projekcije odvijaju se odvojeno u prostoru, dok je tekstualni citat iz romana postavljen na zidu. Prvi je video nadahnut poetičnom, fikcijskom Jergovićevom pričom o židovskoj „princezi“ čija je najveća želja 1943. godine bila postati nevidljivom.

…Kada su došli da je vode na put, od Rute Tannenbaum ostalo je još samo desno stopalo. Sve drugo je već bilo nevidljivo.

Ali i to je nešto, itekako je nešto, rekli su ljudi iz turističke agencije, pa su poveli desno stopalo Rute Tannenbaum sve do teretnog kolodvora. Ispod bijele princezine haljine išlo je bosonogo jedno malo stopalo.

Govorim vam, to je trebalo vidjeti.

Ukrcali su je u stočni vagon. Idemo u Indiju, pomislila je Ruta Tanenbaum, tamo gdje su krave svete životinje. Osjetila je vlažan kravlji jezik kako liže sol s njezinog desnog tabana. Tako se i nasmijala posljednji put...“


Renata, nadahnuta tom pričom snimila je izuzetno poetično - meditativan video rad čiju atmosferu potencira zvuk podvodnog disanja, a radnja se odvija u slow motion-u ispod morske površine; malo dječje stopalo pluta podno bijele haljine, dok ga crveni jezik miluje.

U drugom videu slijedimo turističkog vodiča, koji 2007. godine pred Memorijalom ubijenim Židovima Europe u Berlinu, agilno i duhovito prepričava skandale i anegdote povezane s podizanjem tog spomenika, dok se turisti cijelo vrijeme smiju. Na taj način spomenik, koji bi trebao „prizvati“ sjećanja, emocije ili slične reakcije, biva totalno banaliziran u kontekstu masovne turističke kulture.

Staging Actors / Staging Beliefs (Hommage to Slavko Štimac), (Režija glumaca / režija uvjerenja - posvećeno Slavku Štimcu) iz 2011. godine.

Slavko Štimac bio je jedan od najslavnijih jugoslavenskih glumaca, koji je uspješnu karijeru započeo još kao dijete. Kroz svoje je uloge otjelovio cjelokupnu ideologiju titoističkog socijalizma, Jugoslavije, bratstva i jedinstva... Renatina generacija rasla je zajedno s njim, djetetom s filmskog platna koji je glumeći u filmu Mate Relje Vlak u snijegu, postao idolom tadašnjeg mladog naraštaja koji je slijedio i njegov daljnji glumački put vjerujući u iste ideale za koje se on na filmu borio.

Status Slavka Štimca kao zvijezde raspao se nakon raspada Jugoslavije, budući da nitko ne može biti filmska zvijezda u zemlji koja više ne postoji. Renata Poljak u toj instalaciji propituje sustave vrijednosti u odnosu na ideologiju, pitanja identiteta, te relativnost trajanja određenog osobnog i društvenog statusa proizvedenog u marketinškom sustavu režima. Likovna kritičarka Željka Himbele o tome piše: 

...“Promišljajući utjecaj filmske industrije na formiranje identiteta, ova instalacija u neprekinutom loop-u općenito osvjetljava naziv djela Staging Actors / Staging Beliefs. U svojem videu Poljak se fokusira isključivo na motiv snijega, aranžirajući i snimajući padanje lažnog snijega, osvijetljenog reflektorima kazališne pozornice. Ova tiha, neprekinuta snimka padanja snijega, koji postepeno prekriva pozornicu, snimljena mirnom kamerom i popraćena tek repetitivnim zvukom filmskog projektora u tamnoj sobi za projekcije, pretvara se u dirljivu, poetsku metaforu. Kao i u mnogim prethodnim radovima Renate Poljak, osobna sjećanja i forma (auto) biografije djeluju kao početne točke kreacije složenog propitivanja – ovoga puta na temu ikoničke moći kinematografskih slika u reprezentaciji i kolanju ideologija i političkih agendi te oblikovanju kulturnog sjećanja. Dok u komponenti videa umjetnica podriva linearne, doslijedne narative, ispreplićući prošlost i sadašnjost, kolektivna sjećanja i individualne univerzume, povijesne činjenice i generirane stvarnosti, kroz poetsku filmsku projekciju izravnije se obraća gledatelju, stvarajući imerzivni ambijent za promišljanje“ ... 

Izloženi radovi ove umjetnice zorno ilustriraju autoričin idejni i stvaralački kontekst. Renata Poljak poznata je kao umjetnica koja, između ostalog, u svojim radovima propituje socijalne korelacije, pitanja identiteta ili društvene posljedice tranzicijskog kapitalizma, te se i na ovoj izložbi predstavlja socijalno angažiranim radovima koji sadrže dubinsku analizu društvenih stanja i posljedičnih pojavnosti prvenstveno u hrvatskom, ali i u svjetskom socijalno – političkom kontekstu. Izložba u Puli ciljano je ostvarena u suradnji s Pula film festivalom, budući da je Renata Poljak i renomirana autorica alternativnog i eksperimentalnog filmskog stvaralaštva. 

Mladen Lučić

Životopis:

RENATA POLJAK rođena je 25.04.1974. u Splitu, gdje je na Umjetničkoj akademiji diplomirala 1997. godine kao profesorica likovne kulture. Postdiplomski studij završava na Likovnoj Akademiji E.R.B.A.N 1999. godine u Nantes-u, Francuska, a  2002. boravi  na San Francisco Art Institute, S.A.D., kao dobitnica ArtsLink stipendije. Različite rezidencijalne programe realizirala je u New Yorku, Beču i Parizu. Održala je dvadesetak samostalnih  izložbi, između ostalih u Art in General u New Yorku, galeriji Artopia u Milanu, Museum Quartier u Beču, Louvreu i Palais de Tokyo u Parizu, gdje je imala i retrospektivu svojih filmova u Centru Georges Pompidou, a nastupila je i u sklopu međunarodnog festivala Art Photo u Grand Palaisu. Izlagala je na velikom broju skupnih izložbi te bila sudionicom brojnih festivala. Dobitnica je desetak značajnih nagrada.

Izloženi radovi: 

  1. Ruta i spomenik, 2007., dvokanalna video instalacija s tekstom Miljenka Jergovića, 12’30’’ loop i 5' loop
  2. Staging Actors / Staging Beliefs (Hommage to Slavko Štimac), 2011., video instalacija, 7' loop
  3. Partenza, 2016., video instalacija, 9' 9'' loop
  4. Partenza, 2016., foto kolaž, 10 x (70 x 100 cm)

Izložba je realizirana sredstvima Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule i dio je 63. Pulskog filmskog festivala.

Radno vrijeme: od 10 do 22 sata, svakodnevno, osim ponedjeljka i blagdana.