5. BIJENALE INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI: OGROMAN AUTOMAT / THE VAST AUTOMATON

24.10. - 30. 11. 2025.

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE / MUSEO D'ARTE CONTEMPORANEA DELL'ISTRIA partner je 5. BIJENALA INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI koji se u krovnoj organizaciji udruge LABIN ART EXPRESS XXI održava na brojnim lokacijma u Labinu, Puli, Raši i Vodnjanu od 24. listopada do 30. studenoga 2025. Ovogodišnje izdanje pod nazivom OGROMAN AUTOMAT / THE VAST AUTOMATON potpisuju nezavisni kustos Bani Brusadin te kustosica Giulia Colletti koji su za prostore Muzeja odabrali radove sljedećih autora/ica: KATE CRAWFORD i VLADAN JOLER, ABU BAKARR MANSARAY, umjetnički duo !MEDIENGRUPPE BITNIK, NESTOR SIRÉ i SUZANNE TREISTER. Posjetite nas sutra, 24. listopada 2025. u 15.00 sati i saznajte više o umjetnicima i njihovim radovima o kojima će govoriti kuratorski tim. Više detalja donosimo u nastavku.

 

KURATORSKI KONCEPT

OGROMAN AUTOMAT / THE VAST AUTOMATON

Monstruozna era industrijalizacije odvija se oko nas i kroz nas. Ona je izvan ljudskog poimanja, hiper-granularna, ali neprozirna, sveprisutna i uvijek negdje drugdje. Višeskalna je, jer su njezini procesi i tijela sposobni mobilizirati i presijecati više slojeva ljudskih i neljudskih života, od nano do planetarne razine, od molekularne do geopolitičke, potičući nove međuveze i trenja, ako ne i otvorene sukobe.

Proizašao iz opsežnog procesa ekstrakcije i transformacije planetarnih resursa i inteligencija, takav krajolik u razvoju utjelovljuje i materijalnu silu i moćan kulturni motor. Mreže globalne logistike, upravljanja u stvarnom vremenu, pametnih agenata i automatiziranih povratnih petlji ne samo da redefiniraju proizvodnju, opskrbne lance ili dizajn infrastruktura, već i ljudsku inteligenciju i subjektivnost, kao i osjećaj djelovanja i funkcioniranje demokracije u velikom opsegu.

Odjednom se pojavljuje čudna sličnost sa starom rudarskom industrijom, proizvodnim strojem koji leži ispod površine zemlje, vječno obavijen tamom, čiji su se jedini tragovi manifestirali ili kao neupadljivi nadzemni objekti ili kao bolesti na koži i plućima radnika. Trenutni scenarij postavlja sličan izazov, ali s nekontroliranom brzinom i intenzitetom.

Što je industrija, kada se industrijalizacija odvija kroz tokove podataka i zamršene procese donošenja odluka? Kamo gledati kada očito nema što gledati? Kada strojevi i senzori obavljaju posao gledanja i razumijevanja umjesto vas? Kako se orijentirati kada dobivate samo zamagljene sjene onoga što industrijalizacija zapravo pokreće? Kako povratiti djelovanje i redefinirati pravdu?

Na ovom terenu koji se raspada pod našim nogama, traži se od nas da zamislimo nezamislivo.

 

SPEKTRI GEOGOTIKE

U okviru 5. Bijenala industrijske umjetnosti, cilj je razotkriti slijepe točke i istražiti mogućnosti ovog krajolika u nastajanju. Krenuli smo u rješavanje trenutne polikrize i promatranje društvenih i tehničkih aparata naslijeđenih iz 20. stoljeća, koji su je izazvali. Ali to nije dovoljno. Kako bismo oslobodili alternativne mašte, također moramo stvoriti inventar pojmova i umjetničkih praksi koje mogu izgledati čudno i nestabilno, ponekad čak i mračno i prijeteće za ljudski centriran poredak stvari. Pokazat će se da su nužni za hvatanje materijalnih i kulturnih transformacija koje su često brže od naše sposobnosti da ih prepoznamo i izrazimo.

U istarskom krajoliku, duhovi starih infrastruktura opstaju, odražavajući primjere pojedinaca koji su ih stvarali, nastanjivali, pa čak i propitivali. Ali duhovi dolaze i iz sadašnjosti, kao nečujni glasovi ili nevidljive stvarnosti; i iz budućnosti, prerušeni u obećanja i snove. Duhovi akumuliranog znanja potrebnog za dizajniranje i upravljanje strojevima za ekstrakciju,ali i znanje potrebno za njihovo uništenje ili preuzimanje kako bi se zamislilo društvo. Na neki su način tehnologije vremenski strojevi koji su sposobni evocirati, komprimirati, anticipirati i preduhitriti.

Kustoska se koncepcija razvija kroz sljedeće glavne niti, preuzimajući smjernice iz umjetničkih praksi i projekata koje ugošćuje 5. Bijenale industrijske umjetnosti.

 

MITOLOGIJE RAČUNALNIH STROJEVA

Ogroman automat je mit koji mijenja oblik, mutira i prilagođava se novom stoljeću. Danas, iz suprotnih kutova istog binarnog imaginarija, savršeno mogu koegzistirati i ideja božanske, karizmatične i taumaturgijske superinteligencije i pošasti izvan kontrole zombi nanorobota. No je li to jedini način da se zamisli alternativa humanističkom projektu i njegovim slijepim točkama?

DUHOVI U STROJU

Proces potiskivanja raznolikosti eskalira u statističkim operacijama koje nazivamo umjetnom inteligencijom, temeljnim gradivnim elementima suvremenih lanaca opskrbe, proizvodnje, distribucije i potrošnje. Oni su dizajnom učinjeni nevidljivima. U doba strojnog vida, ljudska vizualna kultura postala je poseban slučaj vida, često zaobiđena umjetnim senzorskim aparatima koji su pak postali kamen temeljac automatizacije, zamagljujući granice između velikih sustava i korisničkih sučelja. Koja je uloga strojnog učenja unutar ovih operativnih krajolika? Koje su njihove tehničke i društvene implikacije?

 

INFRASTRUKTURE STRAHA, OKRUTNOSTI I KOLAPSA

Industrijska revolucija uvijek je bila vezana uz kontrolu nad zemljom, ljudima, životinjskim i biljnim životom. Od klimatskih promjena do rata, od logističke revolucije do neselektivne eksploatacije. Pojam jezive doline odnosi se na trenutak zbunjenosti kada se suočimo s robotima koji izgledaju gotovo, ali ne sasvim, poput ljudskih bića. Što ako bi AI i drugi primjeri računanja planetarnih razmjera mogli funkcionirati kao strojevi koji proizvode efekte obrnute jezive doline, kao ogledala uperena u nas i jezivost naše civilizacije?

OBRNUTA GRAVITACIJA

Ekstrakcija je uvijek bila potaknuta snom o beskonačnoj energiji. Ekstraktivizam to uvećava u sustavan, sveobuhvatan pothvat. Ekstraktivizam je dvostruk. Prvo, to je strateška vizija koja je ugrađena u velike tehnologije ekstrakcije. Drugo, on predstavlja primjenu ekstrakcije u druga područja, uključujući ekstrakciju ljudske i neljudske inteligencije za optimizaciju, kontrolu i eksploataciju. Sada ruda fluktuira na nebu i u našim stanicama, bestežinsko stanje postaje teško, voda se instrumentalizira, stvorenja na bazi kisika posredno uranjaju u ponor mora.

ČAROLIJE I PROTULIJEKOVI

Izbor umjetničkih projekata, novonaručenih instalacija i filmova predstavlja viziju industrijskog kao višestrukog krajolika, istraženog prema gore izloženim glavnim nitima. Umjetnici pozvani da izlažu na 5. Bijenalu industrijske umjetnosti prihvaćaju niz strategija usmjerenih na mapiranje ovog neuhvatljivog teritorija, rješavanje njegovih dominantnih mitologija, stvaranje novih, evociranje njegovih duhova ili egzorcizam njegovih demona.

Naš odabir sugerira kreativne mogućnosti ukorijenjene u sintetičkom pripovijedanju, strojnim vizualizacijama, spekulativnoj fikciji, kontra-dizajnu, dokumentarizmu, etnografiji ili performativnosti u statističkom podzemlju suvremene tehnološke medijacije. Na ovaj ili onaj način, umjetnička djela 5. Bijenala industrijske umjetnosti nastanjuju latentni prostor suvremene proizvodnje i logistike i preispituju povijesna usklađivanja činjenica nametnutih moći, zamišljajući alternative ekstraktivističkim, mračnim i nasilnim sadašnjostima u kojima živimo.

BANI BRUSADIN / GIULIA COLLETTI

O KUSTOSIMA

 

BANI BRUSADIN

Bani Brusadin je neovisni kustos, edukator i istraživač, trenutno sa sjedištem u Barceloni i Madridu (Španjolska). Aktualno je glavni kustos u Medialabu, projektu Centra za suvremenu umjetnost Matadero u Madridu. Godine 2023. bio je dio kustoskog tima poznatog berlinskog festivala transmediale, jedne od najstarijih inicijativa digitalne umjetnosti u Europi. U prošlosti bio je jedan od osnivača i kustosa festivala The Influencers u CCCB Centru za suvremenu kulturu Barcelone (2004.-2019.).

 

GIULIA COLLETTI

Giulia Colletti je kustosica i povjesničarka umjetnosti. Aktualno je istraživačica u Nacionalnom muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Koreja (MMCA), te u Nacionalnom muzeju likovnih umjetnosti Tajvana (NTMoFA). Od 2019. do 2025. bila je kustosica programa i digitalnih sadržaja u Castello di Rivoli Museo d’Arte Contemporanea. Njezini tekstovi objavljeni su u muzejskim katalozima u izdanjima CURA., Mousse, Flash Art i e-flux, između ostalih.

 

________________

 

O UMJETNICIMA KOJI IZLAŽU U PROSTORIMA MSUI/MACI

KATE CRAWFORD I VLADAN JOLER

sa sjedištem u New Yorku/Sydneyu odnosno Novom Sadu, rade kao tim spajajući istraživanje i vizualne umjetnosti. Njihov kolaborativni rad, koji datira iz 2015. godine, fokusira se na podatkovne infrastrukture, politiku tehnologije te povijest znanja i sustava upravljanja. Izlagan je na Venecijanskom bijenalu arhitekture, Jeu de Paumeu i Fondazione Prada, među mnogim drugima.

IZRAČUNAVANJE CARSTAVA (2023.)

Protežući se kroz pet stoljeća i dvadeset i četiri metra, Izračunavanje carstava prikazuje isprepletenost kolonijalne ekstrakcije, izračuna i kontrole. Projekt ne počinje s računalima, već s karavelama, prateći kako su se planetarni sustavi razvili iz brodskih dnevnika, kartografskih apstrakcija i klasifikacijskog nasilja. Crawford i Joler predstavljaju opsežan dijagram koji ove povijesti prikazuje s forenzičkom gustoćom. Gutenbergov tisak nagovještava generativnu umjetnu inteligenciju, biometrijske arhive odražavaju kolonijalne zatvore, školska zvona usklađuju se s imperijalnim vremenskim zonama. Karta ističe kako su tehnologije računanja, digitalne i pred-digitalne, ukorijenjene u specifičnim povijesnim okolnostima, ali su toliko narasle da se njihov dizajn često zaboravlja. Više od dijagrama, Izračunavanje carstava je poziv na akciju za preispitivanje i demontažu naslijeđenih imperijalnih logika koje i dalje oblikuju infrastrukture i svakodnevni život.

__________________

ABU BAKARR MANSARAY

je umjetnik sa sjedištem u Sijera Leoneu. Radeći s dijagramatskim strojnim crtežima, njegova praksa se bavi nasiljem, duhovnošću i postkolonijalnim sjećanjem kroz tehnološku prizmu. Njegov rad je prikazan na Venecijanskom i Gwangju bijenalu te se nalazi u zbirkama MoMA-e, MFA Houstona i Muzeja umjetnosti Tel Aviva.

SITE – SPECIFIC WORK IN PROGRESS, 2025.

Rad u tijeku

 

_____________________

!MEDIENGRUPPE BITNIK

su švicarsko-hrvatski umjetnički duo sa sjedištem u Berlinu, koji su osnovali Domagoj Smoljo i Carmen Weisskopf. U svom radu postavljaju aktualna pitanja o podatkovnim stvarnostima, nadzoru, neljudskim entitetima i umrežavanju, među ostalim. Njihov rad je prikazan na desecima izložbi i festivala diljem svijeta, uključujući ZKM, transmediale, Ars Electronica, HEK i Gwangju bijenale.

NEIN (2022.–)

U Neinu, monumentalno „NE” prekida krajolik Raške doline. Izgrađena od stabala iz obližnjih šuma, slova djeluju kao živi pokazatelj klimatske krize, zaklanjajući pogled na brzo mijenjajuće okruženje. Zajedno, ovi radovi suočavaju se s time kako sustavi vrijednosti, bilo algoritamski ili ekološki, posreduju naš odnos prema mjestu, industriji i planetarnoj budućnosti.

 

____________________

 

NESTOR SIRÉ

je umjetnik sa sjedištem u Havani. Njegov rad istražuje neformalne distribucijske sustave i kolektivne prakse koje izazivaju dominantne tehnološke modele. Izlagao je u Queens Museumu, Rhizomeu u New Museumu, transmedialeu i Ars Electronici, te sudjelovao na bijenalima uključujući Havanu, Gwangju, Varšavu, The Wrong i AMRO. Trenutno je rezident u Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu.

PC Gamer [GOMA] (2024.); but can it run crysis? (2025.); go touch some grass... (2025.); lagged mods (2025.)

Serija PC Gamer Nestora Siréa spekulira o globalnoj DIY imaginaciji igranja u uvjetima oskudice. Njegovi skulpturalni hibridi izgrađeni su od kanti za deterdžent, automobilskih guma, signalizacije i kartona, animirani u 3D prototipe koji parodiraju masovno proizveden hardver. Oslanjajući se na kubanske network mreže, filipinske Axie cehove i kenijske kripto kioske, Siré mapira distribuirani arhiv domišljatosti gdje je pristup ograničen, ali mašta obiluje. Ovi nefunkcionalni, ali poetski strojevi utjelovljuju marginalnu inovaciju, pretvarajući oskudicu u spekulativnu kozmotehniku. Umjesto učinkovitih uređaja, oni se pojavljuju kao sablasne verzije opreme, proganjane odsutnošću, ali žive s hakiranom kreativnošću.

 

_______________

 

SUZANNE TREISTER

je umjetnica koja živi između Londona i francuskih Pireneja. Pionirka digitalne i nove medijske umjetnosti od ranih 1990-ih, njezin rad spaja istraživanje, fikciju i taksonomiju kako bi istražila nove tehnologije, okultne sustave i spekulativne budućnosti. Izlagala je u Tate Modernu, ZKM-u, HKW-u, Centre Pompidou-Metzu i na velikim bijenalima uključujući Istanbul, Seoul Mediacity i Ljubljanu.

ZNANSTVENO SANJANJE (2022.)

Znanstveno sanjanje proizlazi iz serije radionica znanstveno-fantastičnog pisanja koje je vodila Suzanne Treister u CERN-u u Ženevi. Projekt je pozvao znanstvenike da zamisle spekulativne budućnosti temeljene na hipotetskim probojima, izlažući i utopijske mogućnosti i potencijalne rizike. Uključivanjem znanstvenika u činove imaginativne spekulacije, Treister je nastojala proširiti nesvjesnu kreativnost izvan racionalnih paradigmi, omogućujući vizije svjetova oblikovanih znanošću, ali njome neograničenih. Rezultirajući film razmišlja o odnosu između znanstvenog otkrića, kulturne imaginacije i nepoznatog, sugerirajući da budućnost znanosti može ovisiti jednako o snovima koliko i o podacima.

 

________________

 

LOKACIJE V. BIJENALA INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI

 

LABIN: DKC Lamparna, Pijacal, Kapela Sv. Stjepana / PULA: Galerija Amfiteatar, Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre - Museo storico e navale del'Istria, Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d'arte contemporanea dell'Istria, Augustov Hram, Bivša trikotaža Arena, Galerija Novo / RAŠA: Potkop Karlota, Prvomajska, Direkcija rudnika, Aneks crkve sv. Barbare, Farma magaraca ˝Liburna˝, dolina rijeke Raše / VODNJAN: Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost

V. BIJENALE INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI PODRŽALI SU

Europska komisija

Projekt je podržan programom Italian Council (2024.), koji promiče Glavna uprava za suvremeno stvaralaštvo talijanskog Ministarstva kulture

Institut Ramon Llull, IFA – Institut für Auslandsbeziehungen, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije - Regione Istriana, Grad Pula - Pola, Grad Labin, Zaklada Kultura Nova, Turistička zajednica Grada Pule.

KROVNI ORGANIZATOR

LABIN ART EXPRESS XXI

PARTNERI

POU Labin (Pučko otvoreno učilište Labin), UO Apoteka (Vodnjan), Arheološki muzej Istre (AMI / Pula), Povijesni i pomorski muzej Istre (PPMI - MSNI / Pula), Muzej suvremene umjetnosti Istre (MSUI - MACI / Pula), Galerija Novo (Pula)

Izložbena cjelina V. bijenale industrijske umjetnosti u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre – Museo d'arte contemporanea dell' Istria realizira se u kontekstu Godišnjeg izložbenog programa ustanove uz podršku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije - Regione Istriana, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pula - Pola i Turističke zajednice Grada Pule. Može se pogledati od 24. 10. do 30. 11. 2025., svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 10.00 do 19.00 sati.

ZA VIŠE INFORMACIJA POSJETITE

https://www.industrialartbiennale.eu/iab_05/

https://www.facebook.com/industrialartbiennial/

https://www.instagram.com/industrialartbiennial/

DOBRODOŠLI !