STEAM! Muzejske priče

26.04.24.

Edukativni sadržaj MSUI / MACI uz 29. EMA-u i Međunarodni dan muzeja 2024. // 26. 4. – 19. 5. 2024.

Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva organizira i ove godine, 29. po redu, Edukativnu muzejsku akciju (EMA) u terminu od 18. travnja završno sa 18. svibnja 2024. godine, kada se ujedno obilježava Međunarodni dan muzeja. Ovogodišnja tema akcije je "Muzeji i STEAM?!" a voditelj je Muzej grada Zagreba.  

Muzej suvremene umjetnosti Istre / MACI u EMA-u uključuje se u akciju edukativnim sadržajem pod nazivom "STEAM! Muzejske priče" osmišljenim uz osmo izdanje izložbe finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica* čija je ovogodišnja tema "O pričama i s(tvarima)"a koja će u Muzeju biti postavljena od 26. 4. do 19. 5. 2024. godine.

Svoje radove izlaže osam finalistica i finalista: Sanda Črnelč, Jiao Guo, Nikolina Kuzmić, Antonia Magdić, Luka Mahmuljin Udovičić, Manuela Pauk, Dora Ramljak i Petar Vranjković.

* organizatori izložbe su Udruga Metamedij iz Pule i MSUI/MACI

"STEAM! Muzejske priče" osmišljene su u obliku uvodnog informativnog videa koji će biti postavljen u izložbenom prostoru te radnih listova za sve posjetitelje na kojima će, uz dojmove o odabranom umjetničkom djelu s izložbe imati priliku napisati vlastitu muzejsku priču. Srodan će sadržaj biti ponuđen srednjoškolcima i studentima uz organizirana skupna vodstva izložbom po najavi. Uz to, u prostoru Muzeja nudimo tematski nagradni kviz u fizičkom obliku ili online na našoj Facebook stranici (link). Kviz će biti otvoren za sudjelovanje od 26. 4. do 18. 5. a izvlačenje nagradnog listića održat će se 21. svibnja 2024. godine te ćemo isti dan na društvenim mrežama objaviti ime sretnog dobitnika/dobitnice.

Opširnije:

STEM  je skraćenica za Science Technology Engineering Mathematics što u prijevodu znači Znanost Tehnologija Inženjerstvo Matematika. U obrazovanju taj pojam označava interdisciplinarni pristup sklon netradicionalnim pristupima učenju. STEAM obrazovna politika stavlja naglasak na prirodne znanosti kroz primjenu znanstvenih vještina, kroz učenje proizvodnih vještina i razmišljanja o konkretnom problemu. No, takva politika rezultirala je redukcijom obrazovnih programa vezanih za umjetnička i humanistička područja i posljedično nedovoljnim financiranjem tih područja.

STEAM je skraćenica koja je zamijenila skraćenicu STEM dodatkom slova A kao Art – Umjetnost (kroz ples, fotografiju, slikanje, pisanje, dizajn…) a namjera (ili namjena) joj je pokazati kako humanističke i društvene znanosti nisu odvojene od prirodnih i tehnoloških već čine sveobuhvatnu cjelinu.

Zadnjih nekoliko godina, na globalnoj razini, umjetničko se područje nastoji integrirati u STEM područje s ciljem da takvo, sveobuhvatno obrazovanje stvara kompetentnu radnu snagu sa "dovoljnim" znanjem STEM-a, ali i usvajanjem drugih vještina kao što su empatija, načini komunikacije, upravljanje, timski rad i slično.

Umjetnost je u svojoj osnovi neodvojiva od znanosti ili onoga što danas zovemo STEM, samo što to nije opće prepoznato. U obrazovnom smislu ne spominje se dovoljno (ako uopće) korelacija vizualne (likovne) umjetnosti sa prirodnim znanostima.

Likovno i/ili vizualno stvaralaštvo nemoguće je bez kemije, fizike, biologije i matematike jer upravo o njima ovisi primjerice poznavanje pigmenata boja i materijala, poznavanje svojstava različitih materijala, zakonitosti kod izrade grafičkih tehnika koje se temelje na kemijskim reakcijama, proces izrade analogne fotografije, teorija boje i postojanje spektra, izračuni proporcija itd. Percepcija boje koja je nama prirodna sama po sebi oslanja na biološke postavke građe ljudskog oka kao i činjenice da su boje spektra definirane i određene frekvencije koje definira fizika.
Interes umjetnika za znanosti i eksperimentom oduvijek postoji. Sjetimo se samo primjera renesansnog velikana Leonarda Da Vincija i njegovih izvanrednih likovnih djela ali i mnogobrojnih znanstvenih eksperimenata / izuma. Podsjetimo pritom i na fascinaciju Futurista brzinom i snagom nove tehnologije i prometa krajem 19. i početkom 20. stoljeća, sve do op art uradaka i eksperimenata koji su, između ostalog, doveli do suvremenih umjetničkih pravaca orijentiranih na nove medije: video i pojavu kompjutera… sve do današnjih interdisciplinarnih umjetničkih djela koja su tehnologijom i uporabom znanstvenih počela potpuno prožeta i od njih neodvojiva.