MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE/MUSEO D'ARTE CONTEMPORANEA DELL'ISTRIA svojim programom za NOĆ MUZEJA predstavlja i akcentira sadržaje i poglavlja koji su postati konstanta u radu, ponudi i djelovanju ustanove, a namijenjeni raznim dobnim i interesnim skupinama. Pozivamo posjetitelje da prošeću našim stalnim postavom, upoznaju novitete iz muzejske trgovine, sudjeluju u nagradnoj igri... S ciljem približavanja suvremene umjetnosti najmlađima, ali i posjetiteljima svih dobnih skupina, osmislili smo koncept inovativnih igraonica dok izložbom U FOKUSU predstavljamo novitete iz muzejskog fundusa... Slijedi u kasnijim večernjim satima glazbeni program te druženje uz ponudu kuhanog vina, čaja i tradicionalnih istarskih slastica.
NOĆ MUZEJA 2019.
1. veljače 2019.
MJESTO ODRŽAVANJA:
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE/MUSEO D'ARTE CONTEMPORANEA DELL'ISTRIA
SV. IVANA – S. GIOVANNI 1, 52100 PULA – POLA
VRIJEME ODRŽAVANJA: 1. 02. 2019. / 18:00 – 01:00
PROGRAM:
18:00 - 01:00 U FOKUSU / izložba
- zastupljeni autori: Juraj Dobrović, Božica Dea Matasić, Tomislav Brajnović, Petar Brajnović, učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula...
- uz projekciju filma HRVATSKA SUVREMENA UMJETNOST / PORTRET:
JURAJ DOBROVIĆ, u produkciji Hrvatske radiotelevizije
18:00 - 01:00 ARTSTA(I)RS - prilog stalnom postavu / izložba
18:00 - 01:00 ARTSTEPS - igraonice
18:00 - 01:00 MUSEUM SHOP: ART2GO - predstavljanje noviteta iz muzejske trgovine
18:00 - 01:00 NAGRADNA IGRA: MUZEJI - INOVACIJE I DIGITALNA BUDUĆNOST
22.00 - 01:00 DUO TATIANA & TONI - koncert uživo
18:00 - 01:00 DRUŽENJE uz kuhano vino, čaj i tradicionalne istarske slastice
U FOKUSU / VIŠE O IZLOŽBI…
„Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria za ovogodišnju Noć muzeja odlučio je predstaviti nove donacije umjetničkih radova koje su tijekom 2018. godine zaprimljene za muzejski fundus. Predstavljajući svoje donacije MSUI/MACI ne izlazi iz okvira ovogodišnje teme Noći muzeja (Inovacije i digitalna budućnost) jer se upravo u tim djelima očituje suvremena uporaba novih tehnologija, ali i povijesni prapočetak korištenja računala u suvremenoj umjetničkoj praksi.
Braća Petar i Tomislav Brajnović kao suvremeni umjetnici skloni su čestoj uporabi digitalne tehnologije u tvorbama njihovih medijski razlikovnih radova koji sežu od klasičnih likovnih disciplina do performansa i brojnih novomedijskih izričaja. Digitalni displayevi, audio i video generirani snimci, digitalna fotografija, kao i digitalni ispisi simptomatični su za umjetničko stvaralaštvo Petra i Tomislava Brajnovića što je vidljivo i u predstavljenim radovima.
Donirani crtež Božice Dee Matasić dio je serije digitalnih radova koji su, zajednički izloženi sa autoričinim skupturama, činili jedinstven ambijent začudnog i naglašenog prostornog iluzionizma pod nazivom Vreće bez dna, postavljenog u MSUI/MACI-u od 4. svibnja do 1. srpnja prošle godine. Ti su crteži izrađeni kao kompjuterski generirani trodimenzionalni objekti digitalno printani na platnu, a u biti predstavljaju linearnu projekciju gigantiziranih konstrukcija baziranih na shematiziranom negativu uporabnog predmeta - vrećice koje kupujemo ili dobivamo u supermarketima. Premda je i u prijašnjem stvaralaštvu Božice Dee Matasić geometrija diskutirala s amorfnim volumenima, sada je ona sama sebi dostatnom jer, oslobođena ikakve suvišne asocijativnosti, potencira računalno obrađenu projekciju uporabnog predmeta. Shematizirani crtež može se sagledati i kao trodimenzionalna prostorna iluzija koja će zadobiti i kinetička svojstva, odnosno pokrenuti će se ako se promatra 3D naočalama.
Pedagoški odjel MSUI/MACI tijekom izložbe Božice Dee Matasić organizirao je edukativne radionice na temu „potrošačkog ludila“, a jedan od zadataka (namijenjen učenicima Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Pule) je bio osmisliti antikonzumeristički slogan koji će se likovno oblikovati kao logotip, crtež ili tekst te otisnuti u crno-bijeloj varijanti na platnenim vrećicama. Platnena vreća simbol je štednje i ekološke osviještenosti, a u ovom slučaju i simbol jed(i)ne torbe za kupovinu, jer: „Jedna Vam je torba dostatna, kupujte samo potrebne stvari, čuvajte okolinu“. Nakon što je 14 učenika 2. i 3. razreda razgledalo izložbu te prisustvovalo predavanjima, stručnim vodstvima i edukativnim radionicama, svoje su logotipe i crteže kreirali u kompjuterskim programima tijekom nastave u školi. Svaka vrećica izrađena je u dva primjerka od kojih je jedan pripao autoru, dok je drugi, kao dio fundusa ostao Muzeju.
Velika donacija koju čine tri reljefa (lesonit, boja), četrnaest slika (akril na platnu) i sedamnaest grafika (sitotisak), a koju je MSUI/MACI-u, uz suradnju zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, poklonio jedan od najznačajnih hrvatskih i svjetskih autora konstruktivističke umjetnosti, Juraj Dobrović, između ostalog ukazuje na onu umjetnost koja je neposredno prethodila prvim radovima računalne provenijencije.
Početkom šezdesetih godina u Zagrebu je u organizaciji Galerije suvremene umjetnosti (danas MSU) začet značajan međunarodni pokret Nove tendencije koji će, nakon dominacije informela, ponovno afirmirati razmišljanja o geometrijskoj umjetnosti, a njihovim bitnim sudionikom bio je i Juraj Dobrović. Radeći svoje geometrijske studije, Dobrović je krenuo putem koji je bio zadan određenom matematičkom logikom, putem na kojem će se metafizika izviti iznad struktura, odrednica, simetrija i tekstura, te svojim višeznačjem dopuniti vizualnu ugodu, koju njegova djela bez sumnje pružaju, ali ih i uzdižu iznad prvog čitanja dobavljujući im auru kontemplativne meditacije. Dobrovićevi radovi, iako primarno rješavaju zadani matematičko–geometrijski problem, izuzetno su rafinirani u svojoj čulnosti, čistoći, uravnoteženosti, diskreciji i perfekciji izrade, a privrženost redu, strukturi i matematičkim zakonitostima, prvenstveno predstavlja odraz autorova duha i njegove duševne higijene. Čistoća misli, koja pomalo graniči s asketizmom, u autora logična je nadgradnja strogog i jasno profiliranog sustava geometrijsko-filozofijske problematike. Dobrović je, prije svega zahvaljujući svojoj konsekventnosti, uspostavio neslućene relacije unutar likovnih istraživanja geometrijskih problema, te ostvario jedno od najznačajnijih poglavlja hrvatske likovne umjetnosti druge polovice dvadesetog stoljeća. Na tom putu nije bio sam, premda je uvijek djelovao kao osamljenik, a nakon desetljeća analize u biti jednog umjetničkog problema postao je, uz Knifera, najkonsekventnijim likovnim umjetnikom naše sredine.
Nove tendencije su kao manifestacija podrazumijevale izložbe, simpozije i publikacije unutar kojih je predstavljen pluralitet umjetničkih pravaca toga vremena u želji da se na gotovo znanstvenoj osnovi sintetiziraju umjetnički pokreti 1960-ih i 1970-ih. godina. Takva razmišljanja najčešće su bila predočena geometrijskom i luminokonetičkom umjetnosti koje su dominirale na prve dvije izložbe. Treća izložba Novih tendencija 1966. godine ukazala je na nove umjetničke mogućnosti koje nastaju u sprezi s novim tehnološkim mogućnostima i korištenjem računala te je velik broj izloženih radova pokušao uspostaviti ravnotežu između humanističke i tehničke umjetnosti. Ipak, na četvrtoj se izložbi prednost u potpunosti daje tehnologiji te manifestacija koja je trajala tijekom 1968. i 1969. godine započinje znanstvenim kolokvijem na kojem je uvodno predavanje održao Abraham Moles, jedan od prvih teoretičara koji je istraživao suodnose estetike i informatke. Sada se Nove tendencije u potpunosti okreću kompjutorima, a kako bi što širem broju javnosti obrazložili vlastite ideje i djelovanje osnovan je časopis Bit International koji je vrlo brzo stekao zavidnu međunarodnu reputaciju.
Nove tendencije između 1968. i 1973. godine nizom izložbi, simpozija i tiskanih publikacija, prvi su put u svjetskoj umjetnosti ostvarile istinsku spregu teorije i prakse što je egzaktno bilo provedeno uporabom računala kao generatora umjetničkog produkta. Kompjuterski radovi realizirali su primarnu i osnovnu ideju Novih tendencija jer rad je sada egzaktan, znanost je humanizirana, a umjetnost je oznanstvljena i ostvarena uporabom računalnih strojeva. Novom tehnoloijom sada su radikalizirane ideje koje su svoje ishodište imale u razmišljanjima analitičara geometrijske umjetnosti među kojima je jedan od najznačajnijih bio Juraj Dobrović.“ / Mladen Lučić
IZLOŽBA TRAJE DO 28. VELJAČE 2019.
RADNO VRIJEME MUZEJA: 10.00 – 19.00 SATI, SVAKIM DANOM OSIM PONEDJELJKA I BLAGDANA
O GLAZBENOM PROGRAMU…
Duo Tatiana & Toni čine dvoje pulskih glazbenika, Tatiana Giorgi i Toni Selaković. Zajedno sviraju tri godine, a repertoar grade na glazbi koju osobno slušaju i vole. Od mainstream glazbe današnjice pa do velikana kao što su Beatlesi no s velikim naglaskom na glazbu 90 -tih (Radiohead, Morcheeba…).
KONCEPCIJA PROGRAMA:
Ketrin Milićević Mijošek – ravnateljica Muzeja/ kustosica
KUSTOSI IZLOŽBI:
Mladen Lučić – muzejski savjetnik, Ketrin Milićević Mijošek – ravnateljica Muzeja/ kustosica
EDUKATIVNI PROGRAM:
Iva Gašparić – muzejska pedagoginja
ZAHVALE:
Juraj Dobrović, Božica Dea Matasić, Tomislav Brajnović, Petar Brajnović, učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Istarska županija – Regione Istriana, Turistička zajednica Grada Pule, Hrvatska radiotelevizija,
DOBRODOŠLI !